top of page

POLET MLADOSTI

31. ožujka 2022.

polet13_edited.jpg

Kada je sredinom sedamdesetih godina novinar Ninoslav Pavić  tvrdio da postoji vizija budućeg lista koji bi trebao okupiti mlade suradnike koji će iznositi vlastite stavove o pojedinim društvenim zbivanjima, ukazala se ideja onoga što danas smatramo kultnim omladinskim glasilom mladih za mlade – Poletom. Ime tog, te 1976. godine novog lista, doista je označilo polet mladih. Naime, Polet je bio prvo omladinsko glasilo mladih za mlade (doduše, izlazili su tada Omladinski tjednik Studentski list, no koje, međutim, nije krasila hrabrost i pristup temama kakve je nudio Polet). Pristupao je temama kao niti jedan hrvatski tjednik do tada, koristio je jezik ulice, smatrao se avangardnim časopisom i predstavljao je paralelni svijet u vremenu prožetom cenzurom. Uz Polet se razvila čitava supkultura, kao i mnoštvo dobrih novinara, fotografa te filmskih i glazbenih kritičara.

polet11.jpg
polet8.jpg

Prvi broj Poleta izašao je 27. listopada 1976. godine; osnivač je bila Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, a nakladnik CDD/Centar društvenih djelatnosti Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Kao glavni urednik naveden je Pero Kvesić, čija se bradata glava s bebinim tijelom nalazila na naslovnici tog broja. Kvesić, tada dvadesetšestogodišnjak, počeo se baviti novinarstvom još u srednjoj školi na Radio Zagrebu, a pisao je i za Omladinski tjednik, TLOStudentski list. Kvesićeva najbolja odlika u početnoj fazi izlaženja bila je ta što je shvaćao kako tadašnju mladu generaciju više nije zanimala Partija ili revolucija i omladinska organizacija, već su se mladi sve više počeli okretati zapadnoj kulturi, ponajviše vezanoj uz glazbenu i filmsku umjetnost. Prepoznao je zaokret u razmišljanju mladih, odnosno da je trebalo biti prikazano drugačije viđenje životnih prioriteta koje su mladi imali, a koje je često bilo nazivano „Coca-cola socijalizam“ (amerikanizacija jugoslavenske popularne kulture). 

polet6.jpg
polet5.jpg

 

Polet se nije bavio svakodnevnim i aktualnim temama, poput politike i političkog stanja u državi. Prikazivao je neki novi svijet, a svojim je tekstovima i člancima postupno pridobivao mlađu generaciju. Tako je primjerice, Jurica Šiftar u jednom broju recenzirao koncert Lou Reeda kojeg je slušao u Beču. Tada je to bilo nevjerojatno, no poletovci su tako funkcionirali. Odlaskom na teren i svakodnevnim praćenjem kulturne scene, mladim su čitaocima davali prikaz scene kakve su oni bili željni. Nino Pavić danas ističe da je Polet stvorio preokret u hrvatskom novinarstvu 20. stoljeća te da je cijela generacija novinara svoje karijere započela udaranjem po Poletovoj pisaćoj mašini. Također, napominje kako on nikada nije htio da Polet postane „pametna novina“. Njihov je cilj bila velika tiraža i objavljivanje onoga što se htjelo, a ne onoga što se mora. Bila je to, kako i sam Pavić kazuje, „najveća furka u državi“.  Nakon Pavića, urednici su bili Denis Kuljiš, Zoran Franičević, Ivan Cico Kustić, Mladen Babun, Zoran Simić (kao najdugovječniji urednik Poleta) te posljednji, Ivica Buljan.

Poletovi reporteri imali su inovativan pristup novinskoj fotografiji, čije je temelje postavio grafički urednik Goran Trbuljak. Vladimir Gudac, likovni kritičar i istraživač medija na temelju fotografija i videa, izjavio je da je vrhunac tadašnjih pozitivnih trendova bilo Poletovo izjednačavanje važnosti fotografije s tekstom. Isto tako, Gudac je naglasio iznimno kvalitetno kadriranje i poseban osjećaj za vizualno iskazivanje socijalne zbilje i emocionalnih stanja portretiranih osoba. Uz svaki intervju bio je odrađeno i foto snimanje s intervjuiranom osobom, a uz svaki događaj fotografija koja je čitateljima mogla jasnije predočiti situaciju. Uz Polet se okupilo mnogo fotografa koji su svoje prve radove predstavljali upravo u njemu, a kasnije, pa tako i danas, djeluju kao renomirani fotografi hrvatske fotografske scene.

Screenshot 2022-03-27 at 19.19.48.png
Screenshot 2022-03-27 at 19.19.43.png
polet14.jpg
Screenshot 2022-03-27 at 19.19.55.png
Screenshot 2022-03-27 at 19.20.50.png

 

Teme o rock glazbi, prikazi koncerata i albuma, dolazile su do najvećeg izražaja. Rock kultura u tom je vremenu iznimno jačala, a mladi su bili zainteresirani za čitanje takvih tekstova. Pisalo se uglavnom o stranim trendovima, poznatim izvođačima i njihovim gostovanjima u Zagrebu. Tada se od domaćih rokera posebno isticala ultrapopularna grupa Bijelo dugme čije su djelovanje poletovci nazvali „pastirski rock“, smatravši ih suviše komercijaliziranim i balkaniziranim bendom. Unatoč tome, Goran Bregović, osnivač Dugmeta, bio je najviše puta intervjuiran Poletov sugovornik. Poletovi su kritičari hrvatski rock 1960-ih godina smatrali puno interesantnijim od onoga o kojem su morali pisati desetljeće kasnije.

Nezadovoljstvo hrvatskim rockom kulmiralo je time da su Poletovi novinari godinu kasnije sami krenuli u promoviranje Novog vala. Traženjem „po podrumima i drvarnicama“ krenuli su u potragu za novim zagrebačkim bendovima te započeli novovalni projekt. U svibnju 1978. godine Polet je bio suorganizator zagrebačkog Rock-maratona kojeg su realizirali Sven Semenčić i Vlatko Fras. Iako se koncert nije previše proslavio, on je u povijesti lista ostao zapamćen kao projekt kojim se list počeo dokazivati kao promotor zagrebačkih i jugoslavenskih bendova iz kojih je nastala popularna novovalna scena. Polet je glazbu smatrao bitnim aspektom kulture među mladima te je svojim učestalim intervjuima i kritikama o njoj izvještavao.

polet16.jpg
polet19.jpg
polet18.jpg
polet15.jpg
Screenshot 2022-03-27 at 19.20.05.png

Polet je vrhunac doživio krajem sedamdesetih godina, s nakladom od čak 80.000 primjeraka po izdanju. Početkom osamdesetih godina, Poletov značaj polako je počeo opadati. Pogotovo nakon Titove smrti kada je cenzura popustila, mediji su postali slobodniji, a time je Polet gubio na značaju zbog pojave novih časopisa, također bez cenzuriranog sadržaja. Krušelj tumači kako je Poletovom kraju kumovao odmak od politike koja je tada postala hrvatska i jugoslavenska opsesija, te je 30. ožujka 1990. izašao posljednji, 426. broj Poletova lista.

 

Kako bilo, Polet je jedinstven povijesni prikaz omladinskog aktivizma i uzbudljivosti Zagreba sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. A ja za kraj ostavljam jedan proljetni modni naputak kojeg nam je ostavila modistica Željka: Nastupaju vedriji dani (raspitali smo se i kod meteorologa). Kakva nam odjeća treba u tim uvjetima. Naša modistica Željka odgovara jednom riječju: praktična. Drugim riječima, ona koja nas neće sputavati prilikom proljetnih radosti. Vama, mili naši čitaoci, prepuštamo izbor, hoćete li se valjuškati u travi, igrati badminton ili nešto drugo…

bottom of page