JASMININA DALMACIJA
12. prosinca 2022.
Krajem prošlog ljeta zaputila sam se u Split koji me uvijek iznova osvoji mediteranskim šarmom, čak i onda kada je nalet turista toliko snažan da se grad izgubi u vrevi. Tog dana, na samom kraju kolovoza, dok sam klimatiziranim katamaranom plovila prema jugu, nisam uspjela podignuti glavu i gledati u more; pažnju mi je obuzela knjiga na čijim plavim koricama bijelim slovima stoji ispisano A sensible guide to Split and its islands. Moje putovanje u Split i oduševljenost vodičem bilo je još snažnije jer sam, među ostalim, u Splitu dogovorila razgovor s autoricom, Jasminom Knezović.
Otvaram knjigu: „Tirkizno plava voda, vapnenac boje slonovače. Borovo zeleni vrh brežuljka provlačio se kroz splet bijelih svjetlucavih jarbola. Morski povjetarac mrsi rublje, visi između lukova od stoljećima starog zaglađenog kamena. Renesansne vile i neboderi, oboje prekriveni grafitima. Miris sumpora, kave, mora. Split je prije svega osjetilni doživljaj“. O Splitu kao da znamo sve. No dolaskom u Split, nakon u nekoliko sati putovanja „progutane“ knjige, kao da sam, zahvaljujući autorici i njezinom prvijencu, stvorila novu sliku grada. Jasmina mi objašnjava da je njezin vodič osmišljen s namjerom da stane u svačiji džep i bude praktičan suputnik znatiželjnih turista. Možda o Splitu zaista znamo mnogo, no Jasmina nam pruža intimni doživljaj glavnog dalmatinskog grada. Nakon prevrćenih stranica ove formatom male, no sadržajno velike knjige, sve što želimo je otići na mjesta o kojima autorica govori, ali i pobliže je upoznati.
Međutim, taj pothvat možda ne bi bio toliko stran da je Jasmina djevojka koja živi u Dalmaciji i koja je odlučila posvetiti knjigu 'svom' domu. Rođena je i odrasla u Americi, odakle s 18 godina odlazi studirati u Škotsku i u konačnici na Oxfordu brani doktorat o Tinu Ujeviću u svjetlu hrvatske povijesti 20. stoljeća. Za Hrvatsku je vezana na više načina: osim što joj prezime potječe iz ovih krajeva (mama i tata porijeklom su iz Hercegovine), Jasmina sa svoje tri sestre i bratom ljeta svog djetinjstva provodi u Dalmaciji, gdje od 1995. godine posjećuje cijelu južnu obalu. Otkriva mi svoju povezanost s Hrvatskom dok se upoznajemo u jednom splitskom kafiću tijekom užarenog subotnjeg popodneva. Jasmini sam prišla na Instagramu (kako, uostalom, brojna poznanstva našeg vremena započinju). Unazad nekoliko godina pratim njezine dvije sestre, blizanke Katu i Evu, koje svakog ljeta posjećuju našu obalu i dijele fotografije svojih ljeta, s očitim senzibilitetom prema mjestima koja istražuju. Prošlog su srpnja posjetile Korčulu uz savjete iz vodiča svoje starije sestre. Nakon što sam to vidjela, ubrzo sam naručila knjigu i spremno čekala svoj sljedeći odlazak na jug.
Jasmina (četvrta slijeva) s obitelji tijekom ljetovanja u Dalmaciji
Nekoliko dana kasnije, s Jasminom koja govori savršen hrvatski (makar mi skromno kazuje da ga još savladava) započinjem razgovor pitanjem otkud ideja za knjigu. Valja naglasiti da ja u tom trenutku dolazim na naš susret s vlastitim primjerkom vodiča o Splitu i njegovim otocima, a Jasmina s primjerkom svog drugog ostvarenja, kojeg je predstavila godinu dana kasnije, vodič kroz Dubrovnik i njegove otoke. kroz osmijeh mi kaže: Znam da si naručila prvu knjigu, a da drugu nemaš, pa sam ti donijela drugi vodič kao poklon! Jasmina je tog dana zapravo stigla u Split (ljeto provodi u malom mjestu na makarskoj rivijeri) s mužem Maternom i kćeri Aurelijom, s kojima živi u Berlinu. Razlog njezina dolaska u Split bilo je dostaviti primjerke vodiča u Splitskoj galeriji umjetnina i nekoliko manjih dućana. No, i dalje ne prolazim pitanja koja sam pripremila, već me zanima kako je mlada autorica počela razmišljati o izdavanju tako posebnih vodiča. – Dok sam radila na doktoratu i istraživala o Tinu Ujeviću, dane sam provodila u Beču, Budimpešti i Zagrebu gdje sam pronalazila zanimljive pojedinosti njegova života od njegove 9 do 19 godine. Među ostalim, naišla sam na zanimljive priče o Splitu. I tako je zapravo, krenulo razmišljanje o prvoj knjizi. Uvijek sam mislila da ću nakon disertacije napisati knjigu.
Jasmina je disertaciju obranila 2019. godine, u ljeto 2020. godine udala se na najdražem joj otoku Visu, iste godine kada je započela raditi na prvoj knjizi. Govori mi kako su je uvijek zanimala putovanja, povijest, različitost kultura… Na ovakvu su je ideju ponukali i njezini prijatelji koji bi dolazili u Hrvatsku i ispitivali je što trebaju posjetiti, gdje jesti, kako se zabaviti i na koji način postati, barem na tren, lokalac. Jasmina o tome mnogo zna s obzirom na to da je 2018. godine, nakon još jednog provedenog ljeta na jugu Jadrana, odlučila ostati u Splitu i nakon ljeta da upozna pravi ugođaj grada. No, nakon prikupljenih podataka, brojnih istraživanja i razmišljanja o formatu i podijeli sadržaja, Jasmina je na prvoj knjizi počela raditi tijekom pandemijske 2020. godine – Cilj mi je bio napraviti vodič koji neće biti preuzetan, nisam htjela da sadrži previše stvari i teksta u kojem će se čitatelji utopiti i nakon čega neće moći pronaći ono bitno. Jasmina također naglašava da mnogi ne provode puno vremena na obali i otocima, zbog čega im treba ponuditi sažet popis odabranih mjesta, no jednako tako naučiti ih i povijesti mjesta koja obilaze. A na pitanje što joj je najdraže kada danas vidi knjige, odgovara – Završila sam prvu knjigu tjedan dana prije rođenja kćeri Aurelije!
Jasminino vjenčanje na Visu, ljeto 2020. godine
Jasmina je na vodičima radila sama, no uz pomoć muža Materna, uspješnog novinara. Sama ih je u konačnici i izdala a u dizajnu i ilustracijama joj je pomogla prijateljica Leda i lokalni umjetnik i ilustrator, Luka Duplančić. Obje knjige osmišljene su uz vizualno minimalan dizajn koji, barem na prvu, ne podsjeća na vodiče kakve smo navikli, s pregršt fotografija destinacija. Pitam je: Zašto sensible guide?, na što mi ona odgovara da joj je kao referenca poslužilo djelo „Pride and Predjudice“ u kojem je naišla na riječ sensible (having good sense, aware, feeling, discerning, clever, worldly), koja se odmah činila kao razumljiva i jednostavna, sve ono što je htjela postići u svom radu… Vodiče je podijelila na nekoliko poglavlja u kojima započinje priču s neizbježnim stvarima, aktivnostima, povijesnim zanimljivostima, arhitekturom… Jasmina odlazi korak dalje te ne nabraja puko svoje favorite, već donosi priče iz svakog mjesta uz objašnjenje zašto smatra da su ta mjesta vrijedna posjete. Navodi i dalmatinske riječi koje naprosto moramo naučiti koristiti za vrijeme boravka ondje, poput šoldi, škuribanda, spiza, redikul, pomalo… Spominje nam biljke koje ozelenjuju krajolike, poznate posjetitelje splitskog i dubrovačkog arhipelaga, povijesne zanimljivosti mjesta o kojima piše… Primjerice, kako je 1980. godine na Poljudu tijekom utakmice Hajduka i Crvene Zvezde objavljeno da je umro Tito, nakon čega su svi igrači, kao i cijeli stadion, briznuli u plač. No svega deset godina kasnije, na istom mjestu i istoj utakmici, pokazano je koliko su se stvari promijenile: palile su se jugoslavenske zastave, a navijači suprotnih timova oštro su se sukobili.
Čitatelja zaokuplja Jasminina sposobnost da u svega nekoliko rečenica sažme veliku količinu podataka: primjerice u drugom izdanju, o Dubrovniku, Jasmina donosi pregled povijesti Dubrovnika od 7. stoljeća do 2011. godine. Uči nas i o velikom potresu koji je razrušio Grad 1667. godine, pa sve do statistika koliko svakog ljeta veliki turistički kruzeri zagađuju Dubrovnik. Jasmina se ne odmiče od svega onoga što je loše, već naprotiv, sva mjesta o kojima piše postavlja u realan kontekst, s prednostima i manama, čime pokazuje da doista poznaje mjesta o kojima piše i izazove s kojima se suočavaju u vremenima masovnog turizma. U svojim je vodičima prostor dala i lokalnim stanovnicima. Kroz knjige se tako protežu intervjui sa znamenitim osoba tih krajeva, kao i priče koje su pisali poznati Dalmatinci. Primjerice, duhovita je priča slikarice Tisje Kljaković Braić u kojoj opisuje svoje obiteljske anegdote vezane uz obiteljski auto Yugo 45. Priča poput takve, Jasmininim vodičima daje intimniji uvid u dalmatinski život, nekad i sad.
Samo jednim pogledom na dva značajna izdanja o Dalmaciji moguće je ustvrditi da je njihova autorica duboko upoznata s prostorom kojim vodi svoje čitatelje. Dobili smo vodiče koji nam daju novu dimenziju Splita, Dubrovnika i njima bliskih otoka; dimenziju u kojoj autorica uspješno sažima prošlosti i aktualnosti dalmatinskog područja. Jasminini planovi ovdje ne staju. Priznaje mi da bi voljela sastaviti vodiče kroz neka druga mjesta koja su joj bliska, no ne valja žuriti. Polako naš „službeni“ razgovor prilazi kraju, pridružuju nam se Matern i Aurelija, vrckava i znatiželjna djevojčica koja će, vjerujem, sva ljeta svoga djetinjstva provoditi na beskrajnoj obali i otocima Jadrana.