top of page

DISKRETNOST BANDANE

24. ožujka 2022.

IMG_9521_edited.jpg

Američki industrijski dizajner Charles Eames tvrdi: The details are not the details, they make the design („Detalji nisu samo detalji, oni čine cjelokupan dizajn“). Možemo li to prenijeti u stvaranje odjevnih kombinacija? Je li zaista točno da posebnost koju tražimo u odjevnim kombinacijama ne čine njezine glavne komponente (hlače, majica, košulja, sako, jakna…), već detalji kojim nadograđujemo vlastiti modni izraz? Ponekad je to sat na ruci, nakit oko vrata ili na prstima, čarape koje se odmiču od stylinga, naočale ili šešir na glavi, šal od svile oko vrata… Modni su dodaci, zapravo, začin koji jelo čini zanimljivijim, baš poput diskretnosti bandane koja, zahvaljujući svojoj dugoj povijesti, nedvojbeno zaslužuje etiketu made to last.

 

Bandanu odlikuje standardnih 56 x 56 cm tkanine uz prepoznatljivi uzorak boteh. Komad je to pamuka koji je postao više od samog hira, a koji je tijekom tristogodišnje povijesti mijenjao oblik, uzorak, ali i funkciju. Porijeklo bandane seže još u kasno 17. stoljeće na Bliskom Istoku i južnoj Aziji. Dapače, smatra se da riječ bandana dolazi iz hindskog jezika u kojima se riječ bāṅdhnū slobodno prevodi kao „vezana tkanina“. Ti četvrtasti komadi tiskane tkanine početkom 18. stoljeća su se počeli probijati u Europu putem nizozemske East India Trading Company. Na tržištu uglavnom kao ženski šalovi, jedan od prvih uzoraka koji je stekao popularnost bio je drevni perzijski uzorak boteh (ili buta na indijskom). Boteh, ponavljajući uzorak zakrivljenih figura u obliku suze, s vremenom će među europskim potrošačima postati poznat kao Paisley, uzorak izvorne bandane koju i danas iznova unosimo u svoje kombinacije.

17908638341101505_edited.png
IMG_9510.jpg

Nakon pojave u Europi, bandana je brzo stekla popularnost. Potražnja za tkanim proizvodima je rasla, što je rezultiralo povećanim uvozom tkanine iz Perzije i Indije, čime je pak porasla cijena. Bandane su stoga postale pretjerano skupe i odražavale su bogatstvo i status. U isto vrijeme, tiskari i proizvođači u Europi počeli su izrađivati ​​vlastite, jeftinije verzije popularne tkanine s istovjetnim uzorkom. Jedan grad u Škotskoj, Paisley, postao je vodeći u europskoj proizvodnji šalova, a naziv za uzorak je zadržan (iako izvorno potiče iz Perzije).

 

No, bandana je svoj rebranding doživjela preko oceana kada je tijekom američke revolucije (između 1775. i 1783. godine) Martha Washington, supruga Georgea Washingtona (tada vojnog generala, kasnije prvog predsjednika SAD-a), dala izraditi suvenirsku bandanu s likom svoga supruga. Ideja joj je pala na pamet kad je upoznala grafičara Johna Hewsona, talentiranog umjetnika i, što je još važnije, borca protiv britanske zabrane tiskanja tekstila koja je tada bila na snazi. Hewson je dizajnirao bandanu ukrašenu topovima, zastavama i prstenom promotivnog teksta, naglašavajući Washingtonovu predanost slobodi i američkoj neovisnosti. Bandana se stoljećima nakon ustalila u političkim kampanjama, no najveći uspjeh doživljava tek s pojavom pop kulture koja je oformila novi pogled prema oglašavanju i marketingu. Tako su primjerice mnogi nosili bandane kako bi pokazali svoju povezanost sa sportskim timovima, glazbenicima ili filmskim zvijezdama. Rođena je nova marketinška strategija: bandana kao reklama nošena oko glave (ili, naravno, oko vrata). 

canva_edited.jpg
IMG_9571.jpg

 

Prije marketinških manevara koji su je preobrazili, bandana je postala feministički simbol. Poznata nam je kultna fotografija Rosie the Riveter gdje je ona – uz fotografiju na kojoj u plavoj radničkoj košulji pokazujući svoju snagu, i noseći bandanu oko glave kako joj kosa ne bi smetala – govori „Da, mi to možemo“ (Yes we can). Naime, ona je predstavljala žene koje su radile u tvornicama i brodogradilištima tijekom Drugoga svjetskog rata, od kojih su mnoge proizvodile streljivo i ratne zalihe. Te su žene ponekad preuzimale potpuno nove poslove zamjenjujući muške radnike koji su se pridružili vojsci.

F1387F73-B0AE-420D-A592-A4033D89FD81_edited.jpg
IMG_7668_edited.jpg

Danas postoji nemjerljiv broj interpretacija originalne bandane, kako njezina oblika, tako i uzoraka. Ipak, za razliku od šala (primjerice, onog svilenog kojeg odijevamo u elegantnijim izdanjima), bandane još uvijek svoje mjesto pronalaze u ležernijim izdanjima. Iako se najčešće nosi u jarkim bojama – pogotovo turskoj crvenoj koja se smatra izvornom verzijom – njezina je postojanost ipak, diskretna. Naime, nosimo ju najčešće oko vrata – onda kada se skriva ispod ovratnika naših košulja uz nekoliko otkopčanih gumba ili ju pak vežemo oko vrata ponad majice. Njome dodajemo diskretan element našoj odjevnoj kombinaciji. Gotovo nikad ne zamišljamo kombinaciju prema bandani, već bandanu biramo prema onome što odijevamo. Time ona doista biva modnim dodatkom, kako nas je tržište naučilo, imajući uvijek na umu moćne riječi  Charlesa Eamesa.

bottom of page